<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>Stigohem &#187; Tehnička i bazna hemija</title>
	<atom:link href="http://www.stigohem.co.rs/category/tehnicka-bazna-hemija/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>http://www.stigohem.co.rs</link>
	<description>Bazna i prehrambena hemija</description>
	<lastBuildDate>Sun, 27 Dec 2020 13:15:14 +0000</lastBuildDate>
	<language>en-US</language>
	<sy:updatePeriod>hourly</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>1</sy:updateFrequency>
	<!--built on the Whiteboard Framework-->
		<item>
		<title>PARAFINSKO ULJE LAKO</title>
		<link>http://www.stigohem.co.rs/tehnicka-bazna-hemija/parafinsko-ulje-lako/</link>
		<comments>http://www.stigohem.co.rs/tehnicka-bazna-hemija/parafinsko-ulje-lako/#comments</comments>
		<pubDate>Fri, 12 Apr 2013 12:01:53 +0000</pubDate>
		<dc:creator>stigohem_dunav</dc:creator>
				<category><![CDATA[Tehnička i bazna hemija]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.stigohem.co.rs/?p=334</guid>
		<description><![CDATA[<p><img width="111" height="135" src="http://www.stigohem.co.rs/wp-content/uploads/2013/04/parafinsko-ulje.jpg" class="attachment-post-thumbnail wp-post-image" alt="parafinsko-ulje" /></p>]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p><img width="111" height="135" src="http://www.stigohem.co.rs/wp-content/uploads/2013/04/parafinsko-ulje.jpg" class="attachment-post-thumbnail wp-post-image" alt="parafinsko-ulje" /></p>]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.stigohem.co.rs/tehnicka-bazna-hemija/parafinsko-ulje-lako/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>VAZELIN</title>
		<link>http://www.stigohem.co.rs/tehnicka-bazna-hemija/vazelin/</link>
		<comments>http://www.stigohem.co.rs/tehnicka-bazna-hemija/vazelin/#comments</comments>
		<pubDate>Fri, 12 Apr 2013 11:30:45 +0000</pubDate>
		<dc:creator>stigohem_dunav</dc:creator>
				<category><![CDATA[Tehnička i bazna hemija]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.stigohem.co.rs/?p=336</guid>
		<description><![CDATA[]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.stigohem.co.rs/tehnicka-bazna-hemija/vazelin/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>VODONIK-PEROKSID</title>
		<link>http://www.stigohem.co.rs/tehnicka-bazna-hemija/vodonik-peroksid/</link>
		<comments>http://www.stigohem.co.rs/tehnicka-bazna-hemija/vodonik-peroksid/#comments</comments>
		<pubDate>Fri, 12 Apr 2013 11:26:30 +0000</pubDate>
		<dc:creator>stigohem_dunav</dc:creator>
				<category><![CDATA[Tehnička i bazna hemija]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.stigohem.co.rs/?p=332</guid>
		<description><![CDATA[Vodonik-peroksid (H2O2) je hemijsko jedinjenje vodonika i kiseonika. Bezbojna je i viskozna tečnost, relativno stabilna na sobnoj temperaturi, ali se pri 80 ° C egzotermno razlaže na vodu i kiseonik. Na sobnoj temperaturi je ta reakcija spora, a ubrzavaju je nečistoće i svetlost. Zbog toga se vodonik-peroksid pohranjuje u tamnim bocama i uz dodatak inhibitora.<a class="moretag" href="http://www.stigohem.co.rs/tehnicka-bazna-hemija/vodonik-peroksid/"> Više...</a>]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p>Vodonik-peroksid (H2O2) je hemijsko jedinjenje vodonika i kiseonika.</p>
<p>Bezbojna je i viskozna tečnost, relativno stabilna na sobnoj temperaturi, ali se pri 80 ° C egzotermno razlaže na vodu i kiseonik. Na sobnoj temperaturi je ta reakcija spora, a ubrzavaju je nečistoće i svetlost. Zbog toga se vodonik-peroksid pohranjuje u tamnim bocama i uz dodatak inhibitora. Nastaje hidrogeniranjem antrakinona i oksidacijom nastalog antrakinola. Deluje i kao reducens, ali su oksidacijska svojstva jače izražena. Upotrebljava se za izbeljivanje, kao antiseptik, u hemijskoj industriji, a upotrebljavao se kao oksidans za raketno gorivo.</p>
<p>&nbsp;</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.stigohem.co.rs/tehnicka-bazna-hemija/vodonik-peroksid/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>SUMPORNA KISELINA</title>
		<link>http://www.stigohem.co.rs/tehnicka-bazna-hemija/sumporna-kiselina/</link>
		<comments>http://www.stigohem.co.rs/tehnicka-bazna-hemija/sumporna-kiselina/#comments</comments>
		<pubDate>Fri, 12 Apr 2013 11:22:01 +0000</pubDate>
		<dc:creator>stigohem_dunav</dc:creator>
				<category><![CDATA[Tehnička i bazna hemija]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.stigohem.co.rs/?p=329</guid>
		<description><![CDATA[<p><img width="111" height="135" src="http://www.stigohem.co.rs/wp-content/uploads/2013/04/sumporna-kiselina.jpg" class="attachment-post-thumbnail wp-post-image" alt="sumporna-kiselina" /></p><!--[if gte mso 9]><xml>
<w:WordDocument>
<w:View>Normal</w:View>
<w:Zoom>0</w:Zoom>
<w:PunctuationKerning/>
<w:ValidateAgainstSchemas/>
<w:SaveIfXMLInvalid>false</w:SaveIfXMLInvalid>
<w:IgnoreMixedContent>false</w:IgnoreMixedContent>
<w:AlwaysShowPlaceholderText>false</w:AlwaysShowPlaceholderText>
<w:Compatibility>
<w:BreakWrappedTables/>
<w:SnapToGridInCell/>
<w:WrapTextWithPunct/>
<w:UseAsianBreakRules/>
<w:DontGrowAutofit/>
</w:Compatibility>
<w:BrowserLevel>MicrosoftInternetExplorer4</w:BrowserLevel>
</w:WordDocument>
</xml><![endif]-->

<!--[if gte mso 9]><xml>
<w:LatentStyles DefLockedState="false" LatentStyleCount="156">
</w:LatentStyles>
</xml><![endif]--><!--[if gte mso 10]>

<style>
 /* Style Definitions */
 table.MsoNormalTable
	{mso-style-name:"Table Normal";
	mso-tstyle-rowband-size:0;
	mso-tstyle-colband-size:0;
	mso-style-noshow:yes;
	mso-style-parent:"";
	mso-padding-alt:0in 5.4pt 0in 5.4pt;
	mso-para-margin:0in;
	mso-para-margin-bottom:.0001pt;
	mso-pagination:widow-orphan;
	font-size:10.0pt;
	font-family:"Times New Roman";
	mso-ansi-language:#0400;
	mso-fareast-language:#0400;
	mso-bidi-language:#0400;}
</style><![endif]-->

Sumporna kiselina je hemijsko jedinjenje molekulske formule H2SO4.  Spada u klasu neorganskih kiselina.

Sumporna kiselina je bezbojna uljasta tečnost. Kod industrijske sumporne kiseline dozvoljen je veći stepen nečistoća, i kod nje boja ide od bezbojne do žućkaste boje.

Ona je veoma polarno jedinjenje, meša se sa vodom u svim odnosima i higroskopna je supstanca.

Sumporna kiselina je najvažniji proizvod bazične hemijske industrije. Proizvodi se u velikim količinama jer ima veoma široku upotrebu (godine 2001. u svetu proizvedeno je 165 miliona tona sumporne kiseline).

Najčešća primena sumporne kiseline je proizvodnja veštačkog đubriva, ali ima mnogo drugih primena, kao što je dobijanje hemikalija, rafinisanje ulja, proizvodnja boje, proizvodnja deterdženata, u tekstilnoj industriji (koristi se za proizvodnju sintetičkih vlakana), u proizvodnji lekova, za proizvodnju eksploziva, u metalurgiji, u akumulatorima itd.

Retko se upotrebljava čista sumporna kiselina. Najčešće se koristi njen 96-98% vodeni rastvor.

&nbsp;]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p><img width="111" height="135" src="http://www.stigohem.co.rs/wp-content/uploads/2013/04/sumporna-kiselina.jpg" class="attachment-post-thumbnail wp-post-image" alt="sumporna-kiselina" /></p><!--[if gte mso 9]><xml>
<w:WordDocument>
<w:View>Normal</w:View>
<w:Zoom>0</w:Zoom>
<w:PunctuationKerning/>
<w:ValidateAgainstSchemas/>
<w:SaveIfXMLInvalid>false</w:SaveIfXMLInvalid>
<w:IgnoreMixedContent>false</w:IgnoreMixedContent>
<w:AlwaysShowPlaceholderText>false</w:AlwaysShowPlaceholderText>
<w:Compatibility>
<w:BreakWrappedTables/>
<w:SnapToGridInCell/>
<w:WrapTextWithPunct/>
<w:UseAsianBreakRules/>
<w:DontGrowAutofit/>
</w:Compatibility>
<w:BrowserLevel>MicrosoftInternetExplorer4</w:BrowserLevel>
</w:WordDocument>
</xml><![endif]-->

<!--[if gte mso 9]><xml>
<w:LatentStyles DefLockedState="false" LatentStyleCount="156">
</w:LatentStyles>
</xml><![endif]--><!--[if gte mso 10]>

<style>
 /* Style Definitions */
 table.MsoNormalTable
	{mso-style-name:"Table Normal";
	mso-tstyle-rowband-size:0;
	mso-tstyle-colband-size:0;
	mso-style-noshow:yes;
	mso-style-parent:"";
	mso-padding-alt:0in 5.4pt 0in 5.4pt;
	mso-para-margin:0in;
	mso-para-margin-bottom:.0001pt;
	mso-pagination:widow-orphan;
	font-size:10.0pt;
	font-family:"Times New Roman";
	mso-ansi-language:#0400;
	mso-fareast-language:#0400;
	mso-bidi-language:#0400;}
</style><![endif]-->

Sumporna kiselina je hemijsko jedinjenje molekulske formule H2SO4.  Spada u klasu neorganskih kiselina.

Sumporna kiselina je bezbojna uljasta tečnost. Kod industrijske sumporne kiseline dozvoljen je veći stepen nečistoća, i kod nje boja ide od bezbojne do žućkaste boje.

Ona je veoma polarno jedinjenje, meša se sa vodom u svim odnosima i higroskopna je supstanca.

Sumporna kiselina je najvažniji proizvod bazične hemijske industrije. Proizvodi se u velikim količinama jer ima veoma široku upotrebu (godine 2001. u svetu proizvedeno je 165 miliona tona sumporne kiseline).

Najčešća primena sumporne kiseline je proizvodnja veštačkog đubriva, ali ima mnogo drugih primena, kao što je dobijanje hemikalija, rafinisanje ulja, proizvodnja boje, proizvodnja deterdženata, u tekstilnoj industriji (koristi se za proizvodnju sintetičkih vlakana), u proizvodnji lekova, za proizvodnju eksploziva, u metalurgiji, u akumulatorima itd.

Retko se upotrebljava čista sumporna kiselina. Najčešće se koristi njen 96-98% vodeni rastvor.

&nbsp;]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.stigohem.co.rs/tehnicka-bazna-hemija/sumporna-kiselina/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>SONA KISELINA (HCl)</title>
		<link>http://www.stigohem.co.rs/tehnicka-bazna-hemija/sona-kiselina-hcl/</link>
		<comments>http://www.stigohem.co.rs/tehnicka-bazna-hemija/sona-kiselina-hcl/#comments</comments>
		<pubDate>Fri, 12 Apr 2013 11:17:40 +0000</pubDate>
		<dc:creator>stigohem_dunav</dc:creator>
				<category><![CDATA[Tehnička i bazna hemija]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.stigohem.co.rs/?p=326</guid>
		<description><![CDATA[<p><img width="111" height="135" src="http://www.stigohem.co.rs/wp-content/uploads/2013/04/sona-kiselina-hcl.jpg" class="attachment-post-thumbnail wp-post-image" alt="sona-kiselina-hcl" /></p>Hlorovodonična kiselina, sona kiselina (molekulska formula - HCl ) je kiselina koja nastaje rastvaranjem hlorovodonika u vodi.

Hlorovodonična kiselina se naziva i rastvor hlorovodonika u drugim polarnim rastvaračima npr. u acetonu. Razblažena hlorovodonična kiselina se nalazi u želucu čoveka i sisara i ona omogućava varenje belančevina.

Hlorovodonična kiselina je jedna od najvažnijih industrijskih kiselina.

Između ostalog koristi se za čišćenje površine metala i za estrakciju ruda. Sem toga zajedno sa azotnom kiselinom gradi carsku vodu - rastvor koji rastvara čak i zlato i platinu.

&nbsp;]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p><img width="111" height="135" src="http://www.stigohem.co.rs/wp-content/uploads/2013/04/sona-kiselina-hcl.jpg" class="attachment-post-thumbnail wp-post-image" alt="sona-kiselina-hcl" /></p>Hlorovodonična kiselina, sona kiselina (molekulska formula - HCl ) je kiselina koja nastaje rastvaranjem hlorovodonika u vodi.

Hlorovodonična kiselina se naziva i rastvor hlorovodonika u drugim polarnim rastvaračima npr. u acetonu. Razblažena hlorovodonična kiselina se nalazi u želucu čoveka i sisara i ona omogućava varenje belančevina.

Hlorovodonična kiselina je jedna od najvažnijih industrijskih kiselina.

Između ostalog koristi se za čišćenje površine metala i za estrakciju ruda. Sem toga zajedno sa azotnom kiselinom gradi carsku vodu - rastvor koji rastvara čak i zlato i platinu.

&nbsp;]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.stigohem.co.rs/tehnicka-bazna-hemija/sona-kiselina-hcl/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>KAUSTIČNA SODA</title>
		<link>http://www.stigohem.co.rs/tehnicka-bazna-hemija/kausticna-soda/</link>
		<comments>http://www.stigohem.co.rs/tehnicka-bazna-hemija/kausticna-soda/#comments</comments>
		<pubDate>Fri, 12 Apr 2013 11:12:58 +0000</pubDate>
		<dc:creator>stigohem_dunav</dc:creator>
				<category><![CDATA[Tehnička i bazna hemija]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.stigohem.co.rs/?p=323</guid>
		<description><![CDATA[<p><img width="101" height="135" src="http://www.stigohem.co.rs/wp-content/uploads/2013/04/naoh-kausticna-soda.jpg" class="attachment-post-thumbnail wp-post-image" alt="naoh-kausticna-soda" /></p>Namena: koristi se za beljenje i bojanje, pri rafinaciji ulja, u proizvodnji sapuna, hartije, boja, veštačke svile itd.

Sastav : Kaustična soda (NaOH) je kristalna supstanca koja brzo apsorbuje vodu iz vazduha. U vodi se lako rastvara uz izdvajanje znatne količine toplote. Vodeni rastvor je ljigav, korozivan i ima svojstva jake alkalije.

Zaštitne mere : Pri radu sa kaustičnom sodom obavezno koristiti zaštitnu opremu (zaštitne rukavice, naočare i zaštitnu masku) jer je vrlo otrovan.

Skladištenje : Vrlo je hidroskopan, zato je neophodno lagerovati ga u suvoj prostoriji.

&nbsp;]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p><img width="101" height="135" src="http://www.stigohem.co.rs/wp-content/uploads/2013/04/naoh-kausticna-soda.jpg" class="attachment-post-thumbnail wp-post-image" alt="naoh-kausticna-soda" /></p>Namena: koristi se za beljenje i bojanje, pri rafinaciji ulja, u proizvodnji sapuna, hartije, boja, veštačke svile itd.

Sastav : Kaustična soda (NaOH) je kristalna supstanca koja brzo apsorbuje vodu iz vazduha. U vodi se lako rastvara uz izdvajanje znatne količine toplote. Vodeni rastvor je ljigav, korozivan i ima svojstva jake alkalije.

Zaštitne mere : Pri radu sa kaustičnom sodom obavezno koristiti zaštitnu opremu (zaštitne rukavice, naočare i zaštitnu masku) jer je vrlo otrovan.

Skladištenje : Vrlo je hidroskopan, zato je neophodno lagerovati ga u suvoj prostoriji.

&nbsp;]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.stigohem.co.rs/tehnicka-bazna-hemija/kausticna-soda/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>LUŽINA (RASTVOR NaOH 30-49%)</title>
		<link>http://www.stigohem.co.rs/tehnicka-bazna-hemija/luzina-rastvor-naoh-30-49/</link>
		<comments>http://www.stigohem.co.rs/tehnicka-bazna-hemija/luzina-rastvor-naoh-30-49/#comments</comments>
		<pubDate>Fri, 12 Apr 2013 11:11:05 +0000</pubDate>
		<dc:creator>stigohem_dunav</dc:creator>
				<category><![CDATA[Tehnička i bazna hemija]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.stigohem.co.rs/?p=318</guid>
		<description><![CDATA[Ima višestruku upotrebu: za beljenje i bojenje, pri rafinaciji ulja, u proizvodnji sapuna, hartije, boja (alizarina na primer) i veštačke svile, za prečišćavanje boksita, a u obliku natron-kreča upotrebljava se u kvantitativnoj analizi za apsorpciju ugljen-dioksida.[1] Koristi se u kombinaciji sa drugim hemikalijama za skidanje foto-laka pri kućnoj izradi štampanih ploča u elektronici, nakon što<a class="moretag" href="http://www.stigohem.co.rs/tehnicka-bazna-hemija/luzina-rastvor-naoh-30-49/"> Više...</a>]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p>Ima višestruku upotrebu: za beljenje i bojenje, pri rafinaciji ulja, u proizvodnji sapuna, hartije, boja (alizarina na primer) i veštačke svile, za prečišćavanje boksita, a u obliku natron-kreča upotrebljava se u kvantitativnoj analizi za apsorpciju ugljen-dioksida.[1] Koristi se u kombinaciji sa drugim hemikalijama za skidanje foto-laka pri kućnoj izradi štampanih ploča u elektronici, nakon što je ploča bila podvrgnuta UV osvetljavanju.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.stigohem.co.rs/tehnicka-bazna-hemija/luzina-rastvor-naoh-30-49/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>GLICERIN</title>
		<link>http://www.stigohem.co.rs/tehnicka-bazna-hemija/glicerin/</link>
		<comments>http://www.stigohem.co.rs/tehnicka-bazna-hemija/glicerin/#comments</comments>
		<pubDate>Fri, 12 Apr 2013 11:05:47 +0000</pubDate>
		<dc:creator>stigohem_dunav</dc:creator>
				<category><![CDATA[Tehnička i bazna hemija]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.stigohem.co.rs/?p=313</guid>
		<description><![CDATA[<p><img width="111" height="135" src="http://www.stigohem.co.rs/wp-content/uploads/2013/04/glicerin.jpg" class="attachment-post-thumbnail wp-post-image" alt="glicerin" /></p>Glicerol (glicerin) je jednostavno poliolno jedinjenje. To je bezbojna, bezmirisna, viskozna tečnost koja je u širokoj upotrebi u farmaceutskoj formulaciji. Glicerol sadrži tri hidrofilne hidroksilne grupe koje su odgovorne za njegovu rastvorljivost u vodi i njegovu higroskopnu prirodu. Glicerolna osnova je centralna strukturna komponenta svih lipida poznatih kao trigliceridi. Glicerol ima sladak ukus i nisku toksičnost. On je takođe sporedni proizvod proizvodnje biodizela putem transesterifikacije. Trigliceridi (1) reaguju sa alkoholom poput etanola (2) u prisustvu katalitičke baze čime nastaju etil estri masnih kiselina (3) i glicerol (4).

Glicerol se može proizvesti različitim putevima iz propilena. Epihlorohidrinski proces je najvažniji. On se sastoji od hlorinacije propilena čime se formira alil hlorid, koji se oksidira hipohloritom do dihlorohidrina, koji reaguje sa jakom bazom i formira epihlorohidrin. Epihlorohidrin se hidrolizuje do glicerola.

&nbsp;]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p><img width="111" height="135" src="http://www.stigohem.co.rs/wp-content/uploads/2013/04/glicerin.jpg" class="attachment-post-thumbnail wp-post-image" alt="glicerin" /></p>Glicerol (glicerin) je jednostavno poliolno jedinjenje. To je bezbojna, bezmirisna, viskozna tečnost koja je u širokoj upotrebi u farmaceutskoj formulaciji. Glicerol sadrži tri hidrofilne hidroksilne grupe koje su odgovorne za njegovu rastvorljivost u vodi i njegovu higroskopnu prirodu. Glicerolna osnova je centralna strukturna komponenta svih lipida poznatih kao trigliceridi. Glicerol ima sladak ukus i nisku toksičnost. On je takođe sporedni proizvod proizvodnje biodizela putem transesterifikacije. Trigliceridi (1) reaguju sa alkoholom poput etanola (2) u prisustvu katalitičke baze čime nastaju etil estri masnih kiselina (3) i glicerol (4).

Glicerol se može proizvesti različitim putevima iz propilena. Epihlorohidrinski proces je najvažniji. On se sastoji od hlorinacije propilena čime se formira alil hlorid, koji se oksidira hipohloritom do dihlorohidrina, koji reaguje sa jakom bazom i formira epihlorohidrin. Epihlorohidrin se hidrolizuje do glicerola.

&nbsp;]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.stigohem.co.rs/tehnicka-bazna-hemija/glicerin/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>AZOTNA KISELINA</title>
		<link>http://www.stigohem.co.rs/tehnicka-bazna-hemija/azotna-kiselina/</link>
		<comments>http://www.stigohem.co.rs/tehnicka-bazna-hemija/azotna-kiselina/#comments</comments>
		<pubDate>Fri, 12 Apr 2013 11:03:20 +0000</pubDate>
		<dc:creator>stigohem_dunav</dc:creator>
				<category><![CDATA[Tehnička i bazna hemija]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.stigohem.co.rs/?p=310</guid>
		<description><![CDATA[<p><img width="101" height="135" src="http://www.stigohem.co.rs/wp-content/uploads/2013/04/azotna-kiselina.jpg" class="attachment-post-thumbnail wp-post-image" alt="azotna-kiselina" /></p>U laboratoriji, azotna kiselina je veoma važan reagens, dok je njena upotreba u industriji još značajnija. Koristi se u procesima dobijanja eksploziva (kao nitroglicerin, trinitrotoluen), veštačkih đubriva (amonijum nitrat), prečišćavanja metala u metalurgiji kao i u nekim organskim sintezama.

Bela pušljiva azotna kiselina (koja je praktično anhidrirana kiselina, teoretske ili približne jačine) koristi se kao oksidant u raketama na tečno gorivo.

U kontaktu sa kožom izaziva teške hemijske opekotine karakteristične žute boje, koja je proizvod reakcije kiseline sa jednim od proteina u koži - keratinom.

&nbsp;]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p><img width="101" height="135" src="http://www.stigohem.co.rs/wp-content/uploads/2013/04/azotna-kiselina.jpg" class="attachment-post-thumbnail wp-post-image" alt="azotna-kiselina" /></p>U laboratoriji, azotna kiselina je veoma važan reagens, dok je njena upotreba u industriji još značajnija. Koristi se u procesima dobijanja eksploziva (kao nitroglicerin, trinitrotoluen), veštačkih đubriva (amonijum nitrat), prečišćavanja metala u metalurgiji kao i u nekim organskim sintezama.

Bela pušljiva azotna kiselina (koja je praktično anhidrirana kiselina, teoretske ili približne jačine) koristi se kao oksidant u raketama na tečno gorivo.

U kontaktu sa kožom izaziva teške hemijske opekotine karakteristične žute boje, koja je proizvod reakcije kiseline sa jednim od proteina u koži - keratinom.

&nbsp;]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.stigohem.co.rs/tehnicka-bazna-hemija/azotna-kiselina/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>ACETON</title>
		<link>http://www.stigohem.co.rs/tehnicka-bazna-hemija/aceton-2/</link>
		<comments>http://www.stigohem.co.rs/tehnicka-bazna-hemija/aceton-2/#comments</comments>
		<pubDate>Fri, 12 Apr 2013 10:59:50 +0000</pubDate>
		<dc:creator>stigohem_dunav</dc:creator>
				<category><![CDATA[Tehnička i bazna hemija]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.stigohem.co.rs/?p=303</guid>
		<description><![CDATA[<p><img width="111" height="135" src="http://www.stigohem.co.rs/wp-content/uploads/2013/04/aceton.jpg" class="attachment-post-thumbnail wp-post-image" alt="aceton" /></p>Aceton je bistra bezbojna tečnost prijatnog mirisa koja dosta isparava već na sobnoj temperaturi. Rastvara se u vodi ključa na 56°C. Aceton je veoma zapaljiva tečnost sa temperaturom paljenja od 19°C. Ovo jedinjenje je samozapaljivo na 540°C.

Aceton se prirodno proizvodi i odstranjuje iz ljudskog tela kao rezultat normalnih metaboličkih procesa. Testovi reproduktivne toksičnosti su pokazali da ima nizak potencijal da prouzrokuje reproduktivne probleme.

Aceton služi kao važan rastvarač. On je uobičajeni rastvarač za čišćenje u laboratorijama. Više od 3 miliona tona se proizvede godišnje, najvećim delom kao prekursor za polimer.[3] Poznata kućna upotreba acetona je kao aktivni sastojak odstranjivača laka za nokte i kao razređivač boja. On se često koristi u organskim hemijskim reakcijama.]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p><img width="111" height="135" src="http://www.stigohem.co.rs/wp-content/uploads/2013/04/aceton.jpg" class="attachment-post-thumbnail wp-post-image" alt="aceton" /></p>Aceton je bistra bezbojna tečnost prijatnog mirisa koja dosta isparava već na sobnoj temperaturi. Rastvara se u vodi ključa na 56°C. Aceton je veoma zapaljiva tečnost sa temperaturom paljenja od 19°C. Ovo jedinjenje je samozapaljivo na 540°C.

Aceton se prirodno proizvodi i odstranjuje iz ljudskog tela kao rezultat normalnih metaboličkih procesa. Testovi reproduktivne toksičnosti su pokazali da ima nizak potencijal da prouzrokuje reproduktivne probleme.

Aceton služi kao važan rastvarač. On je uobičajeni rastvarač za čišćenje u laboratorijama. Više od 3 miliona tona se proizvede godišnje, najvećim delom kao prekursor za polimer.[3] Poznata kućna upotreba acetona je kao aktivni sastojak odstranjivača laka za nokte i kao razređivač boja. On se često koristi u organskim hemijskim reakcijama.]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.stigohem.co.rs/tehnicka-bazna-hemija/aceton-2/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
	</channel>
</rss>
